Energetska kriza izazvana ratom na Bliskom istoku mogla bi da promeni svetsko tržište nafte, jer bi globalna potražnja za ovim energentom do 2035. godine mogla da bude manja za 4,4 miliona barela dnevno, dok bi električni automobili mogli da zamene više od 11 miliona barela dnevne potrošnje, pokazuje novi izveštaj Međunarodne agencije za energetiku (IEA).
Energetska kriza izazvana sukobom na Bliskom istoku mogla bi da ubrza promene na svetskom tržištu energenata i smanji potražnju za naftom za 4,4 miliona barela dnevno do 2035. godine, u odnosu na scenario postojećih i najavljenih politika, ukoliko države ubrzaju prelazak na električna vozila, povećaju energetsku efikasnost i počnu više da koriste alternativne izvore energije, upozorila je Međunarodna agencija za energetiku (IEA).
U izveštaju „Svetski energetski izgledi 2026“ (World Energy Outlook 2026) navodi se da je sukob na Bliskom istoku izazvao najveći poremećaj u istoriji globalne trgovine naftom i gasom. Posebno je pogođen pomorski saobraćaj kroz Ormuski moreuz, jednu od najvažnijih energetskih ruta na svetu, kojom je pre sukoba prolazilo oko 20 miliona barela nafte dnevno.
Prema procenama IEA, kriza je već dovela do kumulativnog gubitka od 2,8 milijardi barela nafte i 60 milijardi kubnih metara prirodnog gasa iz Persijskog zaliva.
Izvršni direktor IEA Fatih Birol upozorio je da se svetsko energetsko tržište nakon ove krize neće jednostavno vratiti na stanje koje je postojalo pre sukoba. Agencija zato razmatra mogućnost da države dugoročno promene energetsku politiku i smanje zavisnost od uvoza fosilnih goriva.
Nafta bi mogla da izgubi milione barela dnevne potražnje
Jedan od najvažnijih delova izveštaja jeste novi scenario pod nazivom „Slučaj dodatnog odgovora“ (Additional Response Case – ARC), koji analizira šta bi se dogodilo ukoliko vlade i tržišta odgovore na dugotrajne probleme u snabdevanju ubrzanom elektrifikacijom, štednjom energije i diversifikacijom izvora snabdevanja.
Prema tom scenariju, globalna potražnja za naftom 2035. godine bila bi za 4,4 miliona barela dnevno manja nego u scenariju koji se zasniva na postojećim i najavljenim energetskim politikama.
IEA procenjuje da bi potražnja za naftom u ovom slučaju iznosila oko 97 miliona barela dnevno 2035. godine, dok bi u osnovnom scenariju premašila 101 milion barela dnevno.
Do 2050. godine potražnja bi, prema ARC scenariju, mogla da se spusti na oko 85 miliona barela dnevno.
To ne znači da će potrošnja nafte sigurno toliko opasti, već da bi takav rezultat mogao da bude ostvaren ako države sprovedu dodatne mere koje razmatraju kao odgovor na energetsku krizu.
Električni automobili mogli bi da zamene više od 11 miliona barela nafte dnevno
Električna vozila mogla bi da imaju jednu od najvažnijih uloga u promeni globalne potrošnje nafte.
Prema procenama IEA, u scenariju ubrzane energetske tranzicije električni automobili mogli bi do 2035. godine da potisnu potražnju za više od 11 miliona barela nafte dnevno.
Razlog je jednostavan: prelazak sa automobila koji koriste benzin i dizel na električna vozila smanjuje potrebu za naftnim derivatima u drumskom saobraćaju.
Pored električnih automobila, važnu ulogu imaće i energetski efikasnije zgrade, toplotne pumpe, modernizacija sistema grejanja i hlađenja, kao i smanjenje potrošnje energije u industriji.
IEA navodi da sve veći broj država elektrifikaciju posmatra ne samo kao način smanjenja emisija štetnih gasova već i kao pitanje energetske bezbednosti. Cilj je da zemlje manje zavise od uvoza nafte i gasa i da veći deo energetskih potreba zadovoljavaju iz domaćih izvora.
Ormuski moreuz postao jedna od najvećih tačaka rizika za svetsku ekonomiju
Energetska kriza ponovo je pokazala koliko je svetsko tržište zavisno od malog broja ključnih pomorskih ruta.
Ormuski moreuz povezuje Persijski zaliv sa Omanskim zalivom i Indijskim okeanom. Pre krize, kroz njega je prolazila približno petina svetskih isporuka nafte i tečnog prirodnog gasa.
Svako ozbiljnije ograničenje saobraćaja na ovoj ruti može da izazove poremećaje u snabdevanju, rast troškova transporta i dodatni pritisak na cene energenata.
IEA u svom izveštaju upozorava da države zbog toga sve više razmatraju alternativne pravce transporta, nove naftovode, diversifikaciju dobavljača i povećanje domaće proizvodnje energije.
Međutim, izgradnja alternativne infrastrukture zahteva velika ulaganja i vreme, pa energetska zavisnost od ovog regiona ne može brzo da nestane.

Šta će se dogoditi sa potražnjom za gasom?
Promene u energetskom sistemu ne odnose se samo na naftu.
Prema ARC scenariju IEA, potražnja za prirodnim gasom bila bi za više od 300 milijardi kubnih metara manja do 2035. godine u poređenju sa scenarijem postojećih i najavljenih politika.
To ne znači nužno da će apsolutna potrošnja gasa opadati u svim delovima sveta. Reč je o manjoj potražnji u odnosu na osnovnu projekciju, jer bi brža elektrifikacija i energetska efikasnost smanjile potrebu za fosilnim gorivima.
Države koje zavise od uvoza energenata mogle bi posebno da ubrzaju ulaganja u obnovljive izvore energije, nuklearnu energiju i domaću proizvodnju električne energije.
Klima-uređaji prvi put postali veći potrošači energije od grejanja
Jedan od zanimljivijih podataka iz izveštaja odnosi se na promene u potrošnji energije u zgradama.
IEA navodi da je, prvi put, globalna potražnja za hlađenjem objekata premašila potražnju za grejanjem.
Rast temperatura, promena životnih navika i viši životni standard dovode do sve veće upotrebe klima-uređaja širom sveta.
Ovaj trend postaje važan faktor u planiranju energetskih sistema, jer povećana upotreba klima-uređaja tokom toplih meseci stvara dodatno opterećenje na elektroenergetske mreže.
Pored hlađenja, rast potrošnje električne energije podstiče i širenje centara za obradu podataka, posebno onih koji podržavaju razvoj veštačke inteligencije.
IEA procenjuje da bi udeo električne energije u ukupnoj finalnoj potrošnji energije na globalnom nivou mogao da dostigne gotovo 30 odsto, u poređenju sa sadašnjih oko 23 odsto, prema projekcijama osnovnog scenarija.
Da li nas čeka kraj ere nafte?
Iako bi energetska kriza mogla da ubrza prelazak na električna vozila i alternativne izvore energije, to ne znači da će nafta uskoro nestati sa svetskog tržišta.
Ona će i dalje imati značajnu ulogu u transportu, petrohemijskoj industriji, avio-saobraćaju i drugim sektorima u kojima zamena fosilnih goriva nije jednostavna.
Ipak, upozorenje IEA pokazuje da geopolitičke krize mogu da ubrzaju promene koje su ranije bile povezivane prvenstveno sa klimatskom politikom.
Energetska bezbednost, stabilnost snabdevanja i cena energenata sve više postaju razlozi zbog kojih države razmatraju elektrifikaciju i smanjenje zavisnosti od nafte i gasa.
Upravo zato bi sukob na Bliskom istoku mogao da ostavi posledice na svetsko energetsko tržište i dugo nakon što se neposredna kriza završi.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:

Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.


