Županijsko državno tužilaštvo u Dubrovniku pokrenulo je istragu protiv 57-godišnje bankarke zbog sumnje na zloupotrebu poverenja u privrednom poslovanju i falsifikovanje isprava.
Sumnja se da je od decembra 2013. do aprila 2025. godine na području Vrgorca, gde je bila zadužena za rad sa klijentima jedne banke, neovlašćeno raspolagala novcem sa njihovih računa.
Prema sumnjama tužilaštva, postupala je suprotno svojim ovlašćenjima i odredbama ugovora sa poslodavcem, sa ciljem da sebi pribavi protivpravnu imovinsku korist.
Sumnja se da je bez znanja i prisustva klijenata podizala novac sa njihovih privatnih računa i zadržavala ga za sebe. Deo novca preusmeravala je na račune drugih klijenata, a potom je, kako bi transakcije izgledale verodostojno, sačinjavala neistinitu poslovnu dokumentaciju, prenosi Večernji list.
Takvim postupcima je, prema sumnjama iz istrage, pribavila protivpravnu imovinsku korist od oko 135.000 evra.
Sa računa firme sebi isplatio više od 350.000 evra
Dubrovačko Županijsko državno tužilaštvo pokrenulo je istragu i protiv 39-godišnjeg muškarca i 65-godišnje žene zbog sumnje na zloupotrebu u privrednom poslovanju, utaju poreza, falsifikovanje isprava i nepravilno vođenje poslovnih knjiga.
Tridesetdevetogodišnjak se sumnjiči da je tokom 2018. godine, kao odgovorno lice u jednoj kompaniji, sa njenog računa sebi isplatio ukupno 357.751 evro.
Novac je, prema sumnjama tužilaštva, podizao na bankomatima ili ga direktno prebacivao sa računa kompanije na svoj privatni račun, nakon čega ga je koristio za podmirivanje ličnih troškova.
U tome mu je, kako se sumnja, pomagala 65-godišnja direktorka kompanije i stvarna rukovoditeljka poslovanja. Njih dvoje se sumnjiče da su se dogovorili da u poslovne knjige unose neverodostojne i fiktivne račune kako bi se lažno prikazali promet i prihodi kompanije.
Cilj je, prema sumnjama iz istrage, bio smanjenje obaveze plaćanja PDV-a. Tim postupcima je, kako se sumnja, državni budžet oštećen za oko 87.992 evra.
Pored toga, 39-godišnjak se sumnjiči da je tokom 2018. godine u poslovne knjige unosio račune koji nisu nastali u okviru poslovanja kompanije, već su se odnosili na njegove privatne potrebe.
Sumnja se i da je knjižio neverodostojne račune dobavljača i kupaca, kao i fiktivna odobrenja nepostojećim kupcima, čime je, prema navodima tužilaštva, uticao na pravilan obračun PDV-a.
