Novi inflatorni impuls u Japanu – cene skočile 7,2 odsto

Japanska privreda suočava se sa novim pritiskom na cene, dok rast veleprodajnih troškova povećava očekivanja da će kamate uskoro biti podignute.

Godišnja inflacija veleprodajnih cena u Japanu ostala je veoma visoka u julu, pokazuju najnoviji podaci, što ukazuje na širenje pritisaka na cene i dodatno jača očekivanja da bi Japanska centralna banka mogla da poveća kamatne stope već u septembru.

Indeks proizvođačkih cena u Japanu porastao je u julu 7,2 odsto u odnosu na isti mesec prošle godine. Rast je bio nešto manji od očekivanih 7,4 odsto, ali je ostao blizu junskog nivoa od 7,3 odsto. Na mesečnom nivou, proizvođačke cene povećane su za 0,1 odsto, nakon revidiranog rasta od 0,5 odsto u junu, prenosi Reuters.

Podaci stižu u trenutku kada iz japanske centralne banke sve češće dolaze signali da bi monetarna politika mogla da bude dodatno pooštrena. Pojedini članovi odbora već su zagovarali brže povećanje kamatnih stopa kako bi se odgovorilo na sve izraženije inflatorne rizike.

Inflacija se širi na sve veći broj proizvoda

Rast cena više nije ograničen samo na pojedine kategorije. Na veleprodajne cene utiču snažna tražnja povezana sa razvojem veštačke inteligencije, visoke globalne cene metala, kao i povećani troškovi sirovina povezani sa tenzijama na Bliskom istoku.

Posebno su porasle cene obojenih metala, koje su u julu bile 40,6 odsto više nego godinu dana ranije, nakon rasta od 39,3 odsto u junu.

Cene hemijskih proizvoda povećane su za 12,9 odsto, dok su u junu bile više za 15,1 odsto na godišnjem nivou.

Dodatni pritisak dolazi i sa tržišta uvoza. Indeks uvoznih cena izražen u jenima porastao je u julu 29,1 odsto u odnosu na isti mesec 2025. godine, nakon rasta od 30,1 odsto u junu.

Slabiji jen tako povećava troškove uvoza, a kompanije deo tih troškova postepeno prebacuju na svoje kupce.

Novi inflatorni impuls stiže preko energije

Ekonomisti upozoravaju da bi se pritisci mogli dodatno pojačati ukoliko nove tenzije na Bliskom istoku budu uticale na rast cena sirove nafte.

„Očekuje se da će se veleprodajna inflacija ponovo ubrzati, jer nove tenzije na Bliskom istoku podižu cene sirove nafte, što će povećati troškove energije i druge robe“, rekao je Masato Koike, viši ekonomista instituta Sompo Institute Plus.

ПРОЧИТАЈТЕ
Nina je htela da sruši zidove u kući staroj 120 godina, a onda je otkrila skriveno stepenište

Prema njegovoj oceni, dodatno slabljenje jena takođe bi moglo da poveća uvozne cene i tako pojača pritisak na domaću inflaciju.

Upravo rast veleprodajnih cena predstavlja važan inflatorni impuls, jer kompanije koje plaćaju skuplje sirovine, energiju i uvoznu robu deo povećanih troškova mogu da prenesu na krajnje potrošače.

Šta ovo znači za građane?

Veleprodajna inflacija sama po sebi ne znači da će potrošačke cene odmah porasti u istom procentu. Međutim, dugotrajan rast troškova poslovanja povećava pritisak na kompanije da koriguju cene proizvoda i usluga.

Najnoviji podaci iz Tokija pokazuju da se taj proces već vidi. Bazna potrošačka inflacija u glavnom gradu Japana dostigla je u julu 1,9 odsto na godišnjem nivou, što je ubrzanje u odnosu na prethodni mesec. Tokio se pritom smatra važnim pokazateljem budućih kretanja inflacije na nivou cele zemlje.

Reuters je danas objavio i da se očekuje da je japanska bazna inflacija na nivou cele zemlje u julu ubrzala na 1,8 odsto, sa 1,6 odsto u junu, usled viših troškova energije i ubrzanja rasta cena hrane. Zvanični podaci o potrošačkim cenama biće objavljeni 21. avgusta.

Japanska centralna banka pred novim povećanjem kamata?

Japanska centralna banka je na prethodnom sastanku zadržala kamatnu stopu na 1 odsto, ali su najnoviji podaci dodatno pojačali očekivanja da bi sledeći potez mogao biti povećanje.

Tržišta sada sve više računaju na mogućnost da kamata bude podignuta na 1,25 odsto na sastanku zakazanom za 17. i 18. septembar. Prema najnovijim informacijama koje je objavio Reuters, tržište trenutno procenjuje verovatnoću septembarskog povećanja na oko 80 odsto.

Pritisak na centralnu banku dodatno povećava slabljenje jena, jer slabija valuta poskupljuje uvoz i tako može da podigne cene širokog spektra proizvoda.

Istovremeno, centralna banka mora da vodi računa o tome da previsoke kamatne stope ne ugroze krhki privredni oporavak Japana.

Inflatorni pritisci menjaju očekivanja tržišta

Najnoviji podaci pokazuju da se Japan suočava sa kombinacijom nekoliko faktora: visokim veleprodajnim cenama, skupljim uvozom, slabijim jenom, rastom cena sirovina i mogućim novim pritiskom sa tržišta energije.

Zbog toga investitori sve ozbiljnije računaju na nastavak pooštravanja monetarne politike. Ako se pritisci na cene nastave, povećanje kamata u septembru moglo bi da bude samo prvi korak, dok pojedini analitičari već ostavljaju prostor i za novo povećanje do kraja godine.

Japan tako ulazi u period u kojem će upravo prenošenje visokih veleprodajnih troškova na potrošače biti jedan od ključnih pokazatelja za odluke centralne banke.

BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:

expo

Вруће ове недеље

Нове публикације

Популарне категорије